Iako bi za ovaj intervju bilo prikladnije da se odvija u nekoj "mračnoj" prostoriji, u polutami, obasjanoj samo mjesečinom, iz samo nama znanih razloga, odlučili smo se za takozvani "mailer"... Odgovori by : Smargroth - osobno, glavom i bradom
Za početak, pozdrav na slovenskom; Živjo i dobro došao na stranice našeg portala, i ako se ne varam, ovo je vaš prvi intervju za jedan hrvatski medij!
Pozdrav i Vama u Hrvatskoj i zahvaljujem se za prvi intervju u Vašoj zemlji.
Možeš li u kratkim crtama predstaviti sebe i svoj band, neke osnovne informacije.
Moji počeci su bili oko 18 godina unazad, još kad sam bio srednjoškolac, našao sam se u lokalnom metal bendu, ali poslije 2 godine prekinuli smo zbog različitih interesa. Nakon duge pauze vratio sam se na metal scenu, ovaj put kao član black metal benda Maleficus Angelus. Band nije bio nešto poznat, ali je u to vrijeme za bubnjevima sjedio Garghuf, session bubnjar Gorgorotha, a sada Enthroneda. I u ovom bendu ubrzo pojavili su se različiti pogledi, tako da sam napustio Maleficuse kako bi se isprobao još u dva benda (jedan black i jedan melodeath) a i u tom slučaju to nije bilo to. Ni u jednom od tih bendova nisam mogao dovoljno izraziti svoje kreativnosti.
Baš zbog te činjenice započeo sam stvarati vlastitu muziku, bez neke dugoročne vizije. Ali oni koji su čuli moja samostalna djela svidjelo im se. Tako ubrzo pronalazim ljude koji su bili spremni surađivati i nastupati na koncertima. Bubnjar Oybl (ex Magus Noctum, ex Nibiru) bio je prvi pobornik za osnivanje benda, zatim se uključuju još gitarista Vraan (ex Naberius), pjevač Kos i kao poslednji Ulverbite na bas gitari. Ulverbite je poslje prvog albuma preuzeo i dizajnerske dužnosti, vizualni izgled drugog albuma upravo je njegov rad. Prije nekoliko tjedana zbog ličnih razloga iz benda je izašao Vraan, njegov položaj na gitari preuzima novi član benda, Demian.
Žanr Smargroth-a je u osnovi black metal, iako se ne volimo držati propisanih pravila tako da u prvom redu pišemo muziku, koja nama odgovara, a ako je to dovoljno dobro i za naše slušatelje, toliko bolje. Mi bi se osobno opredljelili kao >black metal inspiriran fantasy lirikom<.
Pročitao sam da se radi o "one man bandu", neki ga čak nazivaju i projektom, iako se osobno ne slažem sa tim!
Početak je zaista bio zamišljen kao one-man band, i dan danas većinu glazbe napišem osobno ja, ali band ima od 2009 punomoćne članove koji u jednakoj mjeri doprinose svoje ideje po vlastitim mogućnostima. Prije toga, Smargroth je bio zamišljen kao "projekt", jer sam sumnjao, da bi kad mogao nastati bend. Ali pokazalo se drugačije i jedino što je danas ostalo od one-man banda je ime, koji je isto tako i moj nadimak, ali ga nismo mjenjali jer se na lokalnoj sceni već bilo uhvatilo.
Dugo si se tražio u raznim sferama metala, da bi se na kraju pronašao u black metalu. Da li je to to, ili ćeš i dalje biti sklon eksperimentiranju?
Tako je, black metal nije samo glazba, jest isto tako i filozofija, emocija, feeling. Kao takav svejedno je kakve su melodije, tehnike sviranja, zvukovi; važno je, da daje onaj pravi osjećaj, kojog ne da nijedan drugi žanr. Osobno slušam širok spektar i ne-metal glazbe, ali se svaki put vračam nazad u black, jer me ponese u neki svoj mističan svijet. Jedini žanr, gdje mi kod slušanja počinje raditi mašta i preusmjera fokus na sebe. Black je toliko raznolika glazba, da se u njoj može pronaći sve, od agresivnih ritmova pa do melankoličnih melodija.
Kod sebe osjećam puno glazbenih ideja, zato ću se vjerojatno isprobati još u kojem žanru, jer surađujem sa glazbenicima, koji su izrazili želju, da napravimo još koji bend. Ali Smargroth i black biti će zauvijek moji prioriteta i moje "dijete".
Koje je značenje riječi SMARGROTH?
Još u vrijeme Maleficus Angelus, svako od članova dali smo si nadimke, moj je bio iz prvih slova mog imena in prezimena, to je bilo SMARG. A se je ćinilo nekoliko kratko, pa smo zato dodali još -ROTH na kraju, i kao takav se nam svidio. Kad sam započeo svoj "projekt", jedino logično se mi učinilo, da nastavim pod tim imenom.
Kao autor glazbe i tekstova, odakle pronalaziš teme za svoje stihove, što je to što te inspirira, što te gura naprijed?
Osobno obožavam fantazijsku literaturu i filmove, o herojima, ratnicima, magiji,. Ta tematika me napuni sa izuzetnom energijom. Iako realni svjet vani nije baš idealan, nisam ljut na sve, nego se radije sklonim u taj svijet fantazije, gdje uvijek dobri pobjeđuju. Osim u našoj tematici, gdje su kažnjeni svi po redu.
Da, imamo vlastitu mitologiju, jer se nam učinilo istrošeno napravit miljunti bend koji pjeva o Gospodaru prstenova i sličnim fantazijskim pričama. Umjesto toga, napravili smo vlastitu priču, koju lakše upotrijebimo u pjesmama. Sve pjesme, na svim dosadašnjim i budućim izdanjima sljedit će taj koncept. Naša mitologija je planirana i kao knjižno izdanje u bliskoj budućnosti.
Upravo zbog epske tematike su i pjesme brže, energične, a uz to još uvijek melodične. Ne volim eksperimentirati sa raznim tehničko kompleksnim ritmovima, radije držim tekući >flow<, sa kontrastima, koji nenametljivo sjedaju u kompoziciju.
Sve tekstove ne pišem sam, nego napišem samo detaljan tekst po strofama što nakon toga naši gostujući suradnici pretvore u konačni tekst. U neku ruku dio zadnjeg albuma Empyreal Cycle je i pomalo može se reči, međunarodni, jer dva su teksta doprinos naše hrvatske suradnice Nine Swh.
Vaš prvi album "The Arrival Of Necrotronian" izašao je 2009. godine u samo 200 primjeraka. Zbog čega tako mali broj? Da li se radilo o nekoj ekskluzivi, ili je razlog bio financijskog tipa?
Nije toliko zbog financija, nego više zbog male black metal publike u Sloveniji. Black metal bendovi u Sloveniji, prije svega novi, teško prodaju više od 100 cd-ova, zato ih radije nismo dali napraviti više od 200 primjeraka. U inozemstvu još nismo dovoljno poznati, da bi se isplatilo imati veću nakladu.
Dvije godine kasnije, "u dubokoj tajnosti", izašao je i drugi album nazvan "Empyreal Cycle". Kako ste zadovoljni sa albumom?
Ogromno smo naučili iz grešaka prvog albuma i novog napravili tako da nam više ništa ne smeta. Nismo htjeli unaprijed otkriti sve da ne bi sve skupa izbljedilo i izgubilo mistiku.
Publika je nevjerovatno dobro prihvatila nove skladbe i zaista još nismo čuli još nijedne ozbiljne loše kritike, šta bi moglo biti loše ili sa albumom ili sa samom produkcijom. Osim toga, da nismo tipičan old-school black-metal, što nije nužno slabo.
Pitam iz razloga jer su dvije stvari sa albuma naišle na odličan odaziv od strane hrvatske publike. Radi se o skladbama "Sublime Awekening" i "Emerging Misery"
Te dvije pjesme, koje po našoj procjeni i nisu najbolje sa albuma, prihvaćene su jako dobro i ogleda na YouTube portalu je zaista više nego što smo očekivali. Ali definitivno se trenutno ljudima najviše dopada prva pjesma sa albuma, >Celestial Epitome<, kojeg smo objavili već prije godinu dana. Smatramo, da na novom albumu ima još nekoliko pjesama za koje mislimo, da imaju velik potencial kod starih i posebno dobivanju novih fenova i fenica.
Black metal sa primjesama znanstvene fantastike. Nije li to pomalo kontradiktorno i ne krši li neke norme na koje smo navikli u black metal stilu?
Da, u potpunosti se slažem, krši neke norme. Iako u stvari naša tematika nije daleko od >pravih< normi. Tema je više - manje "srednjovjekovna fantastika", jer govori o demonima, čarobnjacima, magiji i slično. A istovremeno još uvjek govori o kažnavanju svijeta, o teme, da je iskonski nagon slab i i da bi ljudi morali razmišljati vlastitim mozgom i davati više pažnje na individualizam, a ne slijepo slijediti raznim ideologijama. Znači još uvijek se radi o black metal tematici, jedino što je zapakirana u drugačiju >ambalažu<. Po drugoj strani dovoljno je ostalih bendova koji se tih normi striktno drže, pa nema potrebe, da smo svi do zadnjeg jednaki.
Prošle ste godine (2010.) svirali na Metalcamp festivalu. Da li ste zadovoljni odazivom publike?
Imali smo velik, za second stage nevjerojatni broj slušatelja. Od oka, oko 300. Dali je to bilo više zbog činjenice, da je odmah poslije nas na tom stejđu bio prijenos utakmice, meni nije poznato. Dan i vrijeme našeg nastupa definitivno su nam išli na ruku.
Ali što se tiče nastupa na Metalcampu, ili bilo kojeg drugog festivala, gdje se svira na "second stage", rijetko donesu neku veću prepoznatljivost ili promociju. Za samu promociju se mora band pobrinuti najviše sam i ne nadati se da bude uočen od od strane nekog od promotora.
Koliko često nastupate u Sloveniji. Zovu li vas u susjedne zemlje, barem u ove naše prostore bivše države?
U godini 2009/2010 imali smo 8 koncerta u Sloveniji, nastupili smo kao predgrupa Nargarothu i Negura Bungetu. Na većini tih nastupa bili smo toplo primljeni, na drugim možda malo manje, neprikladna publika ili preran/prekasan termin.
Ove godine imali smo dulju pauzu, pripremali smo novi album, a sad opet intenzivno vježbamo, tako da računamo na povratak na pozornice krajem ove ili početkom nove godine. Poziva iz inozemstva još nije bilo za sada, ali nama je definitivno cilj šira prepoznatljivost, jer Slovenija je premali trg za veće uspjehe.
Prije par dana održana je i promocija albuma "Empyreal Cycle"..
Da. Pošto je svijet zasićen sa ogromnom količinom glazbe, zbog čega su se ljudi uljenili, postali izbirljivi i sve im se doslovno treba servirati na dom. Zato smo na više foruma, portala i na društvenim mrežama objavili vijest, inače malo tko bi saznao za >Empyreal Cycle<.
Kakvi su planovi za budućnost, možemo li uskoro očekivati i DVD izdanje, ili smatraš da je previše rano za to?
Trenutno će biti najviše energije uložene u koncertiranje, najradije u inozemstvu, a planiramo izradu videospota za skladbu ili dvije sa novog albuma. U buduće ćemo profesionalno snimati naše koncerte pa mogu ti snimci poslužiti nekada za DVD. Poslje koncertne sezone krećemo u stvaranje trećeg albuma.
Istovremeno piše se i knjiga sa našom fantazijskom tematikom tako da postoji i mogućnost digibooka.
Svirate li obrade na svojim nastupima?
Obrade smo odsvirali samo dva puta, kada još nismo imali dovoljno vlastitog materijala.
Sada se više ne koristimo obradama, više - manje zbog toga što ne volimo koristiti tuđu slavu.
Obrade su dvosjekli mač. Po jednoj strani na svoju stranu dobivaš veću publiku, koja takvu skladbu obožava ali u isto vrijeme riskiraš oznaku imitacije obrađivanog benda ili korištenjem njihove slave. Sami se radije predstavljamo kao neke vrste unikat na sceni i nadamo se, da će biti naše vlastite muzičke kreacije dovoljno uspješne same za sebe.
Koji su ti uzori, pa ne samo u glazbi, u životu općenito?
Nemam puno uzora, jer sam pristaša individualizma, svaki je čovjek uvijek čovjek i sa svojim greškama. Zato teško idoliziram bilo koga. U muzici su mi uzor samo bendovi, kao što su Satyricon, Dark Funeral, Marduk, itd., ali ne i pojedinci, članovi bendova, koju su više puta i previše izpostavljeni u raznim aferama. Ok, možda muzičari, koji su življeli u prošlosti, recimo J. S. Bach, iako je njemu bilo pisanje glazbe samo posao.
U životu najviše poštujem ljude koji se trude za opstanak prirode i to ne za vlastite interese, nego što osjećaju da je to jedino pravo.
Da li ste ikada posjetili kolijevku black metal scene, privatno?
Nisam još, ali mi je to dugogodišnja želja. Privatno puno putujem po svijetu ali više u daleke egzotične, ne tako turističke zemlje. Skandinaviju bih volio posjetiti sa prijateljima, možda čak i bendom. Samo zasad za to još nije bilo prilike. Nadam se da će ta prilika uskoro stići.
Nešto za kraj, što bi voljeli poručiti svojim obožavateljima i onima koji će to tek postati?
Volio bih da metal scena, ne samo black nego opća, postane jednoglasna i pusti sve predrasude zbog kojih postoji toliko neslaganja pa čak i mržnje. Vremena se mjenjaju i svi napredujemo, tako nijedna stvar neće vječno ostati jednaka.
Želim poručiti da metal glazba nije stvar puberteta i "biti cool" u školi, nego je način,stil života, koji se nebi smio završiti sa "zrelošću" i zbog očekivanja okoline. Ako vam se dopada metal i stvarno se osjećate u njemu, onda inzistirajte i ne sramite se toga. Osobno sam već duboko preko 30 godina, imam ozbiljan posao, ali mi je metal osnovna smjernica u mom životu.
Hvala tebi za razgovor i Andreju koji je uspostavio kontakt sa mnom i nadam se da se vidimo na nekom od koncerata, bilo u Sloveniji ili u Hrvatskoj!
Hvala i Vama, i ja Vama želim puno uspjeha sa Vašim portalom i dalje. I mi djelimo vašu nadu pa se možda uskoro i vidimo!
Iako bi za ovaj intervju bilo prikladnije da se odvija u nekoj "mračnoj" prostoriji, u polutami, obasjanoj samo mjesečinom, iz samo nama znanih razloga, odlučili smo se za takozvani "mailer"... 
Baš zbog te činjenice započeo sam stvarati vlastitu muziku, bez neke dugoročne vizije. Ali oni koji su čuli moja samostalna djela svidjelo im se. Tako ubrzo pronalazim ljude koji su bili spremni surađivati i nastupati na koncertima. Bubnjar Oybl (ex Magus Noctum, ex Nibiru) bio je prvi pobornik za osnivanje benda, zatim se uključuju još gitarista Vraan (ex Naberius), pjevač Kos i kao poslednji Ulverbite na bas gitari. Ulverbite je poslje prvog albuma preuzeo i dizajnerske dužnosti, vizualni izgled drugog albuma upravo je njegov rad. Prije nekoliko tjedana zbog ličnih razloga iz benda je izašao Vraan, njegov položaj na gitari preuzima novi član benda, Demian. 
Kao autor glazbe i tekstova, odakle pronalaziš teme za svoje stihove, što je to što te inspirira, što te gura naprijed?
Pitam iz razloga jer su dvije stvari sa albuma naišle na odličan odaziv od strane hrvatske publike. Radi se o skladbama "Sublime Awekening" i "Emerging Misery"
Koji su ti uzori, pa ne samo u glazbi, u životu općenito?
