Da, cim je koncert najavljen jos tamo par mjeseci prije samog nastupa izazvao je ogromno zanimanje hrvatske metal populacije. Brlj, jel to nesto neobicno? Naravno da ne. Sa headlinerima, njemackim ultra-thrash legendama Kreator se jednostavno ne moze fulat, dok je poseban slag na metalsku tortu nastup takodjer jednih legendi, ovaj puta svedske melodicne death skole Dark Tranquillity koji sa nedavno izaslim albumom prezentiraju poprilicno brzo i zestoko djelo. Dakle, interes je tu i nista ne moze krenuto krivo. Ipak, malo su stisle guze kako se priblizavao dan koncerta jer se sa oglasavanjem (tj. plakatiranjem) koncerta i prodajom karata ovaj put krenulo poprilicno kasno sto se na kraju ipak nije negativno odrazilo na stupanj posjecenosti Tvornice - koncert nije bio rasprodan, ali dvorana je bila lijepo popunjena sa cca 1000 pripadnika ekipe.

I da, prije prelaska na pravu akciju jos jedna prilicno vazna stvar: nastup predgrupa. Mi zivimo u Hrvatskoj. Jebiga, navikli smo se na metalske koncerte poceti okupljati oko devet dok sam koncert nikako ne bi poceo prije pol11, a hedaliner prije ponoci ne bi skocio na stage. Medjutim, dolaskom (za metal svijet) vecih imena u dragu nam domovinu u sklopu dobro organiziranih turneja pokazalo nam je da se u drugim zemljama benga na drugaciji nacin - preciznije - puno ranije. Sto je sa jedne strane ok ako je raspored sviranja bendova jasno odredjen unaprijed. E sad...na kartama je pisalo da koncert pocinje u 20:00h. Razmisljanje hrvatskog metalca: Ok, dodjem oko pol8 pred klub, zujim i pijem uokolo, ulazimo oko pol9 i prvi bend je tek poceo svirat. Medjutim, ulaskom u klub oko 20:40, stage se vec punom parom transformira za nastup Dark Tranquillity-ja dok su nastupi danskih neo-thrashera Hatesphere i madzarskih dzampdfakap agresivaca Ektomorf vec zavrseni. Errrrr, dva benda u 40 minuta? Pajdo mi kaze da je koncert poceo oko pola8. Jebiga, ovakvom politikom svatko gubi: Predgrupe koje su sigurno izvalile povece pare za nastup na ovoj turneji i za promoviranje svojih novih materijala nisu se uspjele promovirati pred vecom publikom, sto je na kraju rezultiralo time da merchandise stand ta dva benda tijekom veceri bas i nije bio krcat zainteresiranima. Onda ovako za ubuduce, kompromis sa svake strane: dolaziti ranije na koncerte, ali prema striktnom i vazecem rasporedu nastupa bendova. Dobro, dosta toga...

21:00. Polako se stvara guzva u Tvornici (naravno, mjesta za sjedenje su prva popunjena hehe). Za nastup Dark Tranquillity -ja vlada jako veliki interes i cuo sam/znam da je velik broj ljudi dosao upravo i samo radi nastupa Svedjana. Prije no sto se ugase svjetla, mala uvertira o njihovu albumskom zvuku. Bend zapocinje karijeru kao jedan od nositelja famoznog svedskog melodicnog death zvuka tijekom koje izdaje (za vecinu) svoj najjaci album . Slijedi eksperminetiranje sa gothicom, klavijaturama, klin vokalima itd. sto rezultira sa dva love us/hate us albuma (, ) dok slijedeci izvrsni album oznacava povrataka brzini, melodicnim riffovima, ali ujedno zadrzava i modernisticki stih. Novi album ide jos malo dalje sto se tice povratka korjenima. Ne cujem da se itko buni hehe. Anyway, svjetla se upravo gase i uz gromoglasno odobravanje na stage izlazi famozna sestorka uz zvuke brze <The treason wall>, krece benganje i moshanje. Odmah na pocetku u uho upada ozvucenje benda: ne zelim sad bit cjepidlaka, the sound in general je bio stvarno ok, ali nedostajao je power gitara jer su se neke krucijalne melodije i riffovi gubili u klavijaturama i bubnjevima. Steta, jer tako su neke stvari gubile na identitetu. Pici pjesma za pjesmom, vecinom nove stvari, publika ih takodjer zna. Centralna figura nastupa je sigurno vokal Mikael Stanne koji je tijekom kratkog nastupa pokazivao neglumljeno odusevljenje publikom, imao je blizak kontakt sa publikom, dopustao je jednom fanu da sa njim pjeva kratki dio zadnje himne <Punish my heaven>. Anyway, mislim da je bend bio pomalo iznenadnjen ovako dobrim prijamom (publika je na nekim stvarima sama pocinjala sa 'ritmicnim pljeskanjem' i rukama u zraku) sto je rezultiralo velikim smjeskom na njihovim licima. Sam set je bio neobicno kratak (45 minuta, bez bisa unatoc zazivanju publike), ali zato i neobicno brz. Naravno, svatko bi imao zamjerku na odsvirani set jer bi svatko htio cuti nesto svoje i zato cu ja iskoristiti svoj monopol ovdje i komentirati da je cetiri nove pjesme u tako kratkom setu jedna previse i da su komotno mogli umjesto odsvirati nesto bolje sa albuma. Ali tko mene pita hehe.. Sve u svemu ovaj image-om ne bas najmetalskiji nastup (uske crne kosuljice, pocesljane kosice) zavrsen je sa njihovim najvecim hitom - melodicnom bombom <Punish my heaven> i bend nestaje u bespucima backstage-a. Sto reci jos: nastup je bio daleko od loseg, ali mene osobno nije pre-odusevio. Ne znam, mozda zbog kratkog seta, manjka vlastitog entuzijazma...well, Kreator time...

Set-lista Dark Tranquillity:
The treason wall
Lost to apathy
Through smudged lenses
White noise/Black silence
The new build
The wonders at your feet
Scythe, rage and roses
My negation
Punish my heaven

22:05. Svjetla se gase po drugi puta. Kultna njemacka cetvorka sa jos kultnijim frontmenom Mille Petrozzom zauzima stage uz tonove naslovne stvari novog brutalno-melodicnog albuma . E sad, otvorene karte odmah na pocetku. Mogao bih onako novinarsko-laprdajuci pisati da je kulminacija u publici bila na vrhuncu kako se priblizavao nastup benda, da se napetost osjecala u zraku blabla, al fala bogu necu. Zato sto je ja osobno nisam osjetio. Mozda je to jer Kreator gledamo po drugi puta na ovim prostorima, mozda zasto sto sam se navikao na nastup vecih imena, mozda jer jednostavno starim hehe. Da me se ne shvati krivo, gotovo dvosatni nastup cetvroke bio je izuzetan, set-lista dostatni spoj i starih i novih hitova, ali kad se podvuce crta, sve to mi nekako nije 'preskakalo uze'. Jos malo analize 'problema': u zvuku sve u svemu nije bilo problema jer je sam bio mocan (iako, opet, falio je dodatni proboj gitara). Moram reci da mi se bend cinio predalekim. Naravno, nakon 20 godina karijere nagledao si se razno-raznih publika i koncerti su presli u rutinu jos davno, ali falilo je necega vezanog bas uz to: feedbacka, spontanosti. I reci cu da je publika osjetila isto. Na pocetku skandiranju nije bilo kraja, skandiralo se ime benda, ime frontmena, bacalo se, moshalo (i naravno, imalo se na sta i bacati). Ipak, kako je nastup prolazio, motivacija publike je nekako plasnula, vecinom se stajalo i gledalo sto je skoro pa nevidjeno na koncertima kod nas. I to na nastupu jednog Kreatora! Da, stvari ipak nisu bile toliko crne, mozda malo pretjerujem, ali na kraju krajeva mislim da je nastup benda bio bolji prije dvije godine sa Destruction-om u Mocvari. Postedit cu vas prolaska pjesmu kroz pjesmu, mocna set-lista nalazi se ispod teksta. Izmjenjuju se melodicne, brze, energicne, mid-tempo stvari, dok se sat na kraju nije potpuno okrenuo 10 i vise godina unatrag praseci samo stare doslovno hitove tipa <Betrayer>, <Flag of hate>, <Tormentor> itd. Dakle, pokusaj nekog zakljucka: Gledajuci koncert u cijelosti, bendovi (barem ova dva koje sam gledao) nisu nikako razocarali: dobre set-liste, dobar zvuk, (vecinom) dobra interakcija, dobar light-show, ali ipak, ona zavrsna magija (zovite to kako god hocete) kada izjurite preodusevljeni sa koncerta je ipak izostala. Barem kod mene. I na kraju, bilo nas je gotovo 1000 i svatko ima svoje dojmove pa ih komotno mozete unijeti ispod teksta...

Set-lista Kreator:
Enemy of god
Impossible brutality
Pleasure to kill
Phobia
Violent revolution
World anarchy
Renewal
Suicide terrorist
Extreme aggression
People of the lie
Voices of the dead
All of the same blood
Riot of violence
Betrayer
Terrorzone
Ripping corpse
Flag of hate
Tormentor